
Helsinki je glavni i najveći grad Finske koja ima oko 5,5 miliona stanovnika, multikulturalna sredina strateški smeštena na obali Baltičkog mora. Helsinki je savremen svetski high-tech grad koji stoji rame uz rame sa gradovima između kojih je pozicioniran – Moskve i Stokholma.
Finska je dugi niz vekova pripadala Švedskoj. Na Fince se nekada gledalo kao na seljake i švedske konjušare. Polovinom 16. veka je švedski kralj Gustav Vasa naredio da se započne osnivanje grada koji bi bio glavni konkurent estonskom gradu Talinu. Grad je dobio ime Helsingfors, poznatiji kao Helsinki.
Rusi su pikirali Helsinki nakon što su porazili Šveđane, naročito zbog masivne tvrđave poznate kao Soumenlina, tako da je Helsingfors postao Heljsingfors. Grad je izgoreo 1808. godine u požaru, tako da je njegov novi imidž baziran na ruskom imperijalnom stilu.
Oktobarska revolucija je u Rusiji buknula i za sobom ostavila gomilu posledica, Finska to koristi za njeno dobro i proglašava 1917. godine nezavisnost. Kasnije, Staljin nije dirao Finsku te je ona uspela da se razvije bez daljeg razaranja i okupacije.
Finska je bila i ostala politički i vojno neutralna zemlja u koju su turisti naglo pohrlili 1952. godine povodom Olimpijade, i od tada, ostala je omiljena destinacija mnogima, a mnogi će je tek otkriti.
ZNAMENITOSTI
Soumenlinna tvrđava
UNESCO je na svoju listu svetske baštine 1991. godine uvrstio utvrđenje Soumenlina koje bukvalno prevedeno znači finska tvrđava.
Kao što je jedan Kineski zid ili Veliki kanjon, tako je jedna i jedinstvena Soumenlina, simbol finske istorije. Svakodnevno se organizuju turističke šetnje tvrđavom, a leti je veoma popularan Helsinki jazz festival.
Tvrđava, osnovana daleke 1748. godine, prostire se na šest ostrva i kako je saobraćaj zabranjen, možete je jedino obići peške. Naravno, veliki broj muzeja, galerija, crkvi i parkova će ispuniti vaše vreme. Glad i žeđ možete zadovoljiti u jednom od etno-restorana ili piceriji. Prošetajte kroz istoriju ne samo Finske i Helsinkija, nego i kroz istoriju Švedske i Rusije.
Temppeliaukio Kirkko
Pravo iz prošlosti zakoračite u moderno doba i podzemnu “crkvu u steni” – Temppeliaukio Kirkko. Skoro 50 godina ova luteranska crkva izmamljuje uzdahe i najvećim nevernicima zbog svoje arhitekture. Materijal koji dominira jeste kamen. Naročito je zanimljiv plafon koji je urađen od bakra i polukružnog je oblika. Spolja gledano, crkva podseća na zaglavljeni svemirski brod. Građevina je izuzetno akustična i u njoj se organizuju koncerti klasične muzike. Okružena je stambenim zgradama.
Spomenik Sibelijus
Glavno obeležje grada je spomenik Sibelijus postavljen u istoimenom parku. Spomenik je posvećen finskom kompozitoru Janu Sibelijusu koji je komponovao pesme s ciljem da održi duh Finaca koji su stalno bili ugnjetavani od strane drugih naroda. Za javnost je spomenik otkriven 7. septembra 1967. godine. Ogromne čelične cevi štrče u vis do 8,5 metara. Bista kompozitora se nalazi sa strane.
Senaatintori
Trg Senata je smešten u najstarijem delu Helsinkija i delo je arhitekte zaduženog za mnoge prepoznatljive građevine u St. Petersburgu. Na trgu se nalaze: Helsinška katedrala, Univerzitet Helsinki, zgrada Vlade, kao i najstarija gradska građevina Sederholm.
Trg je centar mnogih umetničkih dešavanja, pa i sportskih, npr. snow board, tako da je preplavljen turistima bez obzira na godišnje doba. Jedno od obeležja perioda kada su Finci bili pod Rusima je statua cara Aleksandra II koja se nalazi na trgu.
Olimpijski stadion
Najveći stadion u Finskoj, koristi se za sportske manifestacije i velike koncerte, broji 39.000 sedišta i udaljen je dva kilometra od centra Helsinkija. Stadion je izgrađen za potrebe Olimpijade, ali je već dugi niz godina domaćin mnogim evropskim i svetskim dešavanjima u domenu sporta i muzike.
Stadion se stalno renovira i redizajnira kako ga vreme ne bi pregazilo. Stadion je izvorno urađen u tzv. funkcionalističkom stilu čiji sam naziv govori dosta o prednostima stila koji teži minimalizmu i funkcionalnosti objekta.
HRANA I PIĆE
Finska kuhinja je poslednjih decenija daleko odmakla, pa su mnogi turisti, zahvaljujući poseti finskim restoranima shvatili da među ljudima koji je nikada nisu posetili i dalje vladaju predrasude da je severnjačka kuhinja siromašna i nemaštovita. Istina je zapravo daleko od toga. Oni obožavaju funkcionalnu i zdravu ishranu, koriste dosta žitarica, vole da uživaju u specijalitetima, umereni su u jelu i paze da hrana bude lagana i zdrava. Tako se na jelovnicima i dalje nalaze tradicionalni specijaliteti poput kobasica, ali u izmenjenom sastavu: masnoće životinjskog porekla zamenjene su biljnima, a dodati su i sastojci poput brašna od borove kore, koje poseduje lekovita svojstva. Finska gastronomija vrhunac doživljava leti, kada počinje sezona rakova.
S obzirom da Finci neguju tradicionalnu kuhinju, ovo su neka od tradicionalnih jela koja morate probati pri poseti bilo kog grada u ovoj državi:
- Pulla – slatko, aromatizirano pecivo tradicionalno posluženo s kafom.
• Lakka – arktički dud, s kremastom strukturom kiselkastog ukusa.
• Kalakukko – debeli raženi hleb punjen sitnom jezerskom ribom.
• Karjalanpiirakka – ukusno testo od raženog brašna punjeno pudingom od riže. - Koskenkorva – piće tipa vodke. Često se dodaju slani sladići i dobije se salmiakkikossu.
• Likeri od bobica – mesimarja (arktička kupina), lakka (dud) i polar (brusnica).
• Finsko pivo je visokog kvaliteta i podeljeno je prema postotku alkohola.
Od popularnih restorana izdvajaju se: Natura, Vinkkeli, Nokka, Kolme Kruunua, Toca.
MUZEJI I GALERIJE
Kiasma
Muzej savremene umetnosti Kiasma će vas takođe oduševiti svojim izuvijanim i neuobičajenim izgledom. Zgrada je delo čuvenog arhitekte Stivena Hola koji je bio fasciniran svetlom, tako da je čitav muzej podređen time da ukaže posetiocima na raznolikost varijacije svetla.
Muzej je poznat po izložbama savremenih finskih umetnika, ali i po diskusijama koje se stalno organizuju na temu teorije umetnosti. Čak i da niste poklonik umetnosti, popiti kafu u kafiću muzeja je neponovljivo iskustvo. Cena ulaznice za odrasle je 12 evra.
Nacionalni muzej Finske
Za one koji bi hteli da se upoznaju sa svakim detaljem iz istorije Finske, topla preporuka je Nacionalni muzej koji je otvoren za javnost pre tačno 100 godina. Izložbe su interaktivne, tiču se perioda od srednjeg do 19. veka. Turistima je naročito zanimljiva postavka o kulturi nomada Sami iz Laponije.
Finska dvorana
Preko puta Nacionalnog muzeja se nalazi Finska dvorana, osnovana 1971. godine, koja predstavlja glavno finsko konferencijsko i koncertno središte.
Ono što je Kolarac za Beograd, Finska dvorana je za Helsinki. Njen tvorac je arhitekta Alvar Alto koji se pobrinuo čak i za dizajn kvaka na vratima. Građevinom dominiraju asimetrija, boje i prirodni materijali. Uživajte u obroku ili piću u stilizovanom, prostranom i svetlom kafeu Veranda.
Spomen kuća Karla Manerhajma
Godišnje oko 10.000 turista poseti muzej tj. spomen kuću i nekadašnji dom čuvenog finskog maršala i državnika Karl Manerhajma. Manerhajm se izborio za nezavisnost Finske, tako da nije čudno što njegova kuća privlači turiste, jer bez njegovog delovanja, Finska možda ne bi ni postojala ovakva kakva je danas – samostalna, bogata, savršena za rad, školovanje i život.
Muzej dizajna
Ovaj zanimljiv muzej u centru grada prikazuje istoriju finskog dizajna i umetnosti, izlažući radove Kaja Francka, Tima Sarpaneva, Alvara i Aina Aalta i ostalih. Tamo se takođe održavaju posebni događaji tokom cele godine. U sklopu muzeja nalazi se kafić sa stolicama legendarnog dizajnera Yrjöa Kukkapura i prodavnica koja prodaje lokalne suvenire.
Helsinki je kosmopolitski grad u kojem zajedno živi i radi 145 nacija. Okružen je malim ostrvima, dok sam grad leži na vrhu poluostrva. Helsinki broji oko pola miliona stanovnika.
Na udaljenom severnom delu, iznad arktičkog pojasa, sunce ne zalazi oko 73 dana, stvarajući na taj način bele letnje noći. U istom tom delu, u zimskim mesecima, sunce se ne diže iznad horizonta 51 dan, što stvara polarnu noć.
Najbolje skijanje sebi možete obezbediti upravo u Finskoj, na prvom mestu u modernom ski-kompleksu Ruka. Sezona skijanja ovde traje od oktobra do sredine maja.
Za obići Helsinki vam ne treba ništa osim udobne obuće ili eventualno bicikla. Gradska infrastruktura je podređena biciklistima.
Ostrvo koje obavezno trebate posetiti je Seurasaari i na njemu otvoreni muzej koji savršeno predstavlja ruralnu Finsku. Ostrvo je prepuno životinjskog sveta, najviše crvenih veverica koje možete sresti na svakom ćošku. Savršeno je mesto na kom možete provesti ceo dan uživajući u predivnom pogledu na Baltičko more i veličanstvene četinare koji se protežu duž cele obale. Ko kaže da su samo peščane mediteranske plaže raj na zemlji, nije video Helsinki.
0
Ostavite odgovor